DANI OTVORENIH VRATA DVD-a LEKENIK U DJEČJEM VRTIĆU LEKENIK

DVD Lekenik bavi se vatrogasnom djelatnošću te pruža kompletne vatrogasne usluge. Osnovan je u Lekeniku, a sjedište mu je na adresi Zagrebačka cesta 64 a. Predsjednik je gospodin Ivica Perović, a zapovjednik gospodin Miljenko Brnjilović.

DVD bavi se: vatrogasnom djelatnošću, protupožarnom zaštitom, zaštitom od požara te prijevozom vode.

Svoje usluge pružaju svakim danom u godini od 0 do 24h.

Dana 21. svibnja 2018. posjetili su nas upravo vatrogasci DVD-a Lekenik. Djeca su s nestrpljenjem čekala njihov dolazak. Uslijedilo je veliko uzbuđenje kada su ih ugledali. Tako su nakon kratke poduke o sigurnosti prezentirali djeci svoj rad. Djeca su zatim s velikim zanimanjem razgledala vatrogasno vozilo, opremu koja je vatrogascima potrebna kad odlaze na intervencije. Uz pomoć vatrogasaca djeca su rukovala vatrogasnim brentačama preko kojih su mlazom vode gađali postavljenu metu. Posebno su bila fascinirana snažnim i velikim mlazom vode kojim vatrogasci gase vatru.

U ovom našem edukativnom susretu djeca su naučila puno o vatrogasnom poslu kao i o opremi koju koriste. Također su primjetili da su vatrogasci uvijek tu da paze i štite okolinu i nas.

IZJAVE DJECE -ŠTO ZNAMO O VATROGASCIMA?

R. M.: „Vatrogasci gase požar i spašavaju ljude od vatre.“

B. I: „ Vatrogasci spašavaju mačke i paze na okolinu tako što ugase požar

kad netko ostavi vatru.“ „Kampisti često ostave žar koji se pretvori u vatru.“

L. T. B. : „Vatrogasci su ljudi koji štite da ne bude požar.“

L. Ž. : „ Vatrogasci su ljudi koji spašavaju svijet od vatre.“

N. E. : „ Vatrogasci spašavaju ljude kada je požar da se ljudi ne uguše od dima.“

M. B. : „ Vatrogasac gasi vatru.“

M. S. : „Ako se kuća raspada onda mu nešto može pasti na glavu pa nosi kacigu.“

L. K.: „Vatrogasac ima masku da ne umre od dima.“

U edukativnom programu prisustvovala su djeca svih odgojnih skupina- mješovita jaslička, srednja mješovita, starija mješovita i skupine programa predškole.

Odgojiteljice starije mješovite skupine DV Lekenik

Valentina Banić i Silvija Čović

Posjet Muzeju krapinskih neandertalaca DV Lekenik i djece iz programa predškole ( 16.05.2018.)

Muzej se nalazi u gradu Krapini, središtu Krapinsko-zagorske županije, udaljenom oko 50 km od Zagreba. Smješten je u blizini svjetski poznatog nalazišta krapinskih neandertalaca, uz Hušnjakovo brdo. Muzej krapinskih neandertalaca smješten je u novoizgrađenom objektu između dva brdašca, Josipovca i Hušnjakovog. Ukupne je površine oko 1.200 m2, a nalazi se na dvije etaže koje su povezane spiralnom rampom. Muzej je šumskom šetnicom direktno povezan s nalazištem Hušnjakovo. Autori ovog najznačajnijeg muzejskog projekta milenija i njegove realizacije su arhitekt Željko Kovačić i paleontolog Jakov Radovčić.
Na prvi pogled Muzej je fantastičan. Izgrađen je kao vjerna kopija prave špilje sa staklenim vratima kroz koja se ulazi u veliku tamnu prostoriju. Posjedali smo i gledali vanjski prirodni krajolik iz našeg predšpiljskog prostora dok nas nije trgnuo cvrkut ptica i žuborenje vode sa zaslona špilje. Počeo je film… redale su se scene buđenja u pravoj špilji, odlazak u lov, ranjavanje, liječenje, dječja igra kamenom, kupanje u izvorskoj vodi, pripremanje hrane, izrada odjeće od životinjskog krzna, obred poslije smrti, selidba. Proživjeli smo jedan dan s krapinskim praljudima i upoznali kulturu i surovi život prije više od 100 000 godina.
Vodička“ nas je povela u razgledavanje Muzeja. Krenuli smo s određenim datumom: 23. kolovoza 1899.g. Tada je Dragutin Gorjanović – Kramberger primio od seoskog učitelja neke ”čudne” kosti i tako je počeo istraživanje.
Hodajući prostorijama slušali smo o općenitom razvoju čovjeka. Gledali Da Vincijevog Vitruvijanskog čovjeka i male kipiće koji kazuju kako neki nisu prihvaćali učenje da su potekli od majmuna. Dolazimo do tamne prostorije u kojoj se na zidovima u 3D tehnologiji prikazuju sve kosti koje su pronađene na nalazištu. Bilo ih je tisuće, točnije 5000 primjeraka. Najočuvanija lubanja s ovog nalazišta je čuvena Lubanja C ili Krapina 3 koja je obišla cijeli svijet. Original se čuva u Zagrebu bez svjetla i zraka. Najbolji dio Muzeja je posvećen obitelji krapinskog pračovjeka. Kipovi izgledaju stvarno. Žena koja sjedi u pozadini špilje čini se da baš tebe gleda i imaš osjećaj da su svi živi. Oči im se sjaje jer su napravljene od pravih leća, a sve dlake koje imaju po tijelu su prave.
Izloženim artefaktima muzeji oživljavaju ljudsku povijest, oslikavaju živote pojedinaca i grupe u određenom vremenu i prostoru, pričaju o svakodnevnom životu, običajima, tradiciji. U njima se mogu prepoznati mnoge zaboravljene ideje i vještine, kao i odnosi među ljudima.
Ovim jedinstvenim izletom zaokružili smo naš projekt „Krapinski pračovjek“ na kojem smo radili te pružili djeci mogućnost da dožive ono o čemu su mjesecima maštali…konačno su upoznali „Krapineka“!

RAZVOJNE ZADAĆE:
Razvoj odnosa s vršnjacima te razvoj dječje kompetencije (način na koje dijete djeluje i poželjno se ponaša u odnosu prema sebi i drugima, u igri, radnjama, okolini, aktivnostima, pri kretanju u prostoru, pridržavanju dogovora…)
Razvoj samostalnosti i neovisnosti u zadovoljavanju potreba (jelo, piće, osobna higijena, inicijativa, invencija…)
Razvoj taktilne percepcije, stjecanje iskustva dodirom (dodir, osjeti, oblici, veličine, strukture, teksture, predmeti, materijali, prirodna sredina…)
Razvoj vizualne percepcije, stjecanje iskustva vidom (oblici, boje, predmeti, priroda, ljudi, uočavanje, prepoznavanje, sličnosti i razlike, simboli, osjeti…)
Razvoj slušne percepcije, stjecanje iskustva sluhom (tišina, buka, šum, zvuk, ton, zvukovi u prirodi, prometu…)
Razvoj prostorne percepcije, stjecanje iskustva kretanjem (pokreti u prostoru, kretanje, određivanje – lociranje, snalaženje – orijentacija, gore, dolje, lijevo, desno, blizu, daleko…)
Stjecanje iskustava i spoznaja o predmetnoj, prirodnoj i društvenoj sredini ( istraživanje, bilježenje zapažanja, aktivno sudjelovanje, upoznavanje, nova iskustva, prerada iskustava…ljudi, biljke, životinje, staništa, način života, prehrana, obilježja, briga za potomstvo…šume, planine…)
Stjecanje iskustava o uzročno – posljedičnim vezama ( pretpostavljanje, zaključivanje, uočavanje uvjeta u kojima se nešto mijenja,…)
Razvoj pozornosti i pamćenja te razvoj sposobnosti rješavanja problema
Razvoj vještine slušanja i razgovaranja

IZJAVE DJECE:
Sara: „Svidjela mi se priroda“
Leon: „ Sretan sam jer sam putovao s prijateljima“
Borna: „ Najstrašniji je bio medvjed“
Marko: „ Vožnja autobusom s prijateljima je najbolji moj put do sada“
Edo: „ Zamišljam kako su ljudi živjeli u tim špiljama kada je bilo hladno“
Jana: „ Brine me jel Krapinekima bilo hladno?!“
Nikola: „ Ne bih želio spavati vani s divljim životinjama“
Filip: „Jesu li praljudi imali kakvih slatkiša?“
Lovro: „ Izlet je bio odličan!“

PRVI MEĐUNARODNI SVJETSKI FESTIVAL DJECE U HRVATSKOJ

Dana 26.04. 2018. djeca DV Lekenik sudjelovala su na 1. Međunarodnom svjetskom festivalu djece u Hrvatskoj, održanom u DV Sisak Novi.

Suradnja Dječjeg vrtića Sisak Novi i Turske agencije za suradnju i koordinaciju – TIKA urodila je spomenutom manifestacijom. Prekrasan sunčan dan iskoristila su djeca dječjih vrtića iz Vrbovca, Lekenika, Oroslavja i Siska za druženje, igru i zabavu. U prigodnom programu sudjelovala su sva djeca s koreografijama, recitacijama, pjesmom i plesom. Svečani program otvorili su Haşim Koç, koordinator – ataše TIKA-e i Ljubica Ivšić, ravnateljica DV Sisak Novi. Svečanost je završila prigodnim darivanjem i uručivanjem poklona od strane TIKA-e. Sva djeca sudionici festivala  svojim domovima su se vratili s poklončićima koji su pripremljeni i za njihove male prijatelje u vrtićima.

Osobito smo ponosni što je za vrtić osmišljen tekst u stihovima pod nazivom „TIKA“ autora Rusmira Agačevića kojeg su djeca premjerno recitirala te što je načelnik Općine Lekenik gospodin Ivica Perović donirao majice kojima smo prezentirali odgojno-obrazovni rad vrtića.

Ovom se prilikom zahvaljujemo svima koji su uveličali festival te se nadamo sudjelovanju na sličnim projektima u budućnosti.

 

Tekst pripremile: ravnateljica DV Lekenik Mirjana Božić i odgojiteljica starije mješovite odgojne skupine Silvija Čović