Muzej se nalazi u gradu Krapini, središtu Krapinsko-zagorske županije, udaljenom oko 50 km od Zagreba. Smješten je u blizini svjetski poznatog nalazišta krapinskih neandertalaca, uz Hušnjakovo brdo. Muzej krapinskih neandertalaca smješten je u novoizgrađenom objektu između dva brdašca, Josipovca i Hušnjakovog. Ukupne je površine oko 1.200 m2, a nalazi se na dvije etaže koje su povezane spiralnom rampom. Muzej je šumskom šetnicom direktno povezan s nalazištem Hušnjakovo. Autori ovog najznačajnijeg muzejskog projekta milenija i njegove realizacije su arhitekt Željko Kovačić i paleontolog Jakov Radovčić.
Na prvi pogled Muzej je fantastičan. Izgrađen je kao vjerna kopija prave špilje sa staklenim vratima kroz koja se ulazi u veliku tamnu prostoriju. Posjedali smo i gledali vanjski prirodni krajolik iz našeg predšpiljskog prostora dok nas nije trgnuo cvrkut ptica i žuborenje vode sa zaslona špilje. Počeo je film… redale su se scene buđenja u pravoj špilji, odlazak u lov, ranjavanje, liječenje, dječja igra kamenom, kupanje u izvorskoj vodi, pripremanje hrane, izrada odjeće od životinjskog krzna, obred poslije smrti, selidba. Proživjeli smo jedan dan s krapinskim praljudima i upoznali kulturu i surovi život prije više od 100 000 godina.
„Vodička“ nas je povela u razgledavanje Muzeja. Krenuli smo s određenim datumom: 23. kolovoza 1899.g. Tada je Dragutin Gorjanović – Kramberger primio od seoskog učitelja neke ”čudne” kosti i tako je počeo istraživanje.
Hodajući prostorijama slušali smo o općenitom razvoju čovjeka. Gledali Da Vincijevog Vitruvijanskog čovjeka i male kipiće koji kazuju kako neki nisu prihvaćali učenje da su potekli od majmuna. Dolazimo do tamne prostorije u kojoj se na zidovima u 3D tehnologiji prikazuju sve kosti koje su pronađene na nalazištu. Bilo ih je tisuće, točnije 5000 primjeraka. Najočuvanija lubanja s ovog nalazišta je čuvena Lubanja C ili Krapina 3 koja je obišla cijeli svijet. Original se čuva u Zagrebu bez svjetla i zraka. Najbolji dio Muzeja je posvećen obitelji krapinskog pračovjeka. Kipovi izgledaju stvarno. Žena koja sjedi u pozadini špilje čini se da baš tebe gleda i imaš osjećaj da su svi živi. Oči im se sjaje jer su napravljene od pravih leća, a sve dlake koje imaju po tijelu su prave.
Izloženim artefaktima muzeji oživljavaju ljudsku povijest, oslikavaju živote pojedinaca i grupe u određenom vremenu i prostoru, pričaju o svakodnevnom životu, običajima, tradiciji. U njima se mogu prepoznati mnoge zaboravljene ideje i vještine, kao i odnosi među ljudima.
Ovim jedinstvenim izletom zaokružili smo naš projekt „Krapinski pračovjek“ na kojem smo radili te pružili djeci mogućnost da dožive ono o čemu su mjesecima maštali…konačno su upoznali „Krapineka“!

RAZVOJNE ZADAĆE:
Razvoj odnosa s vršnjacima te razvoj dječje kompetencije (način na koje dijete djeluje i poželjno se ponaša u odnosu prema sebi i drugima, u igri, radnjama, okolini, aktivnostima, pri kretanju u prostoru, pridržavanju dogovora…)
Razvoj samostalnosti i neovisnosti u zadovoljavanju potreba (jelo, piće, osobna higijena, inicijativa, invencija…)
Razvoj taktilne percepcije, stjecanje iskustva dodirom (dodir, osjeti, oblici, veličine, strukture, teksture, predmeti, materijali, prirodna sredina…)
Razvoj vizualne percepcije, stjecanje iskustva vidom (oblici, boje, predmeti, priroda, ljudi, uočavanje, prepoznavanje, sličnosti i razlike, simboli, osjeti…)
Razvoj slušne percepcije, stjecanje iskustva sluhom (tišina, buka, šum, zvuk, ton, zvukovi u prirodi, prometu…)
Razvoj prostorne percepcije, stjecanje iskustva kretanjem (pokreti u prostoru, kretanje, određivanje – lociranje, snalaženje – orijentacija, gore, dolje, lijevo, desno, blizu, daleko…)
Stjecanje iskustava i spoznaja o predmetnoj, prirodnoj i društvenoj sredini ( istraživanje, bilježenje zapažanja, aktivno sudjelovanje, upoznavanje, nova iskustva, prerada iskustava…ljudi, biljke, životinje, staništa, način života, prehrana, obilježja, briga za potomstvo…šume, planine…)
Stjecanje iskustava o uzročno – posljedičnim vezama ( pretpostavljanje, zaključivanje, uočavanje uvjeta u kojima se nešto mijenja,…)
Razvoj pozornosti i pamćenja te razvoj sposobnosti rješavanja problema
Razvoj vještine slušanja i razgovaranja

IZJAVE DJECE:
Sara: „Svidjela mi se priroda“
Leon: „ Sretan sam jer sam putovao s prijateljima“
Borna: „ Najstrašniji je bio medvjed“
Marko: „ Vožnja autobusom s prijateljima je najbolji moj put do sada“
Edo: „ Zamišljam kako su ljudi živjeli u tim špiljama kada je bilo hladno“
Jana: „ Brine me jel Krapinekima bilo hladno?!“
Nikola: „ Ne bih želio spavati vani s divljim životinjama“
Filip: „Jesu li praljudi imali kakvih slatkiša?“
Lovro: „ Izlet je bio odličan!“